Skip to main content
Okrugli sto povodom godinu dana Zakona o izvršenju i obezbeđenju

Javni izvršitelji bolje sprovode izvršenje nego sud

Javni izvršitelji bolje sprovode izvršenje nego sud
Sagovornici

Mladen Nikolić

Sudija Privrednog apelacionog suda
Privredni apelacioni sud

Aleksandra Trešnjev

Predsednica Komore javnih izvršitelja Republike Srbije
Komora javnih izvršitelja Republike Srbije

Dr Mihajlo Živković

Menadžer odeljenja za naplatu potraživanja od pravnih lica
Société Générale banka ad

Marijana Filipović

Vip Mobile doo

Aleksandar Nikolić

Javni izvršitelj

U organizaciji „Lyceum iuris” u Beogradu je održan okrugli sto na temu „Godinu dana novog Zakona o izvršenju i obezbeđenju”. 

Panelisti susreta bili su Mladen Nikolić, sudija Privrednog apelacionog suda u Beogradu, Aleksandra Trešnjev, glavni izvršitelj i predsednica Komora javnih izvršitelja Srbije i dr Mihajlo Živković, menadžer odeljenja za naplatu potraživanja od pravnih lica u Societe Generale banci.

Sudija Nikolić je podsetio da je na ovim prostorima bilo više ZIO. U periodu Kraljevine Jugoslavije 1930. godine postojao je zakon koji je za taj period bio veoma moderan i dobar zakon. Drugi zakon je bio u SFRJ 1978. godine – Zakon o izvršnom postupku (ZIP). Potom je sledio zakon iz 2000. godine u SRJ koji je uveo niz radikalnih promena, između ostalog: ustanovljen je prigovor kao isključivi pravni lek, odlaganje nije bilo propisano. Posle četiri godine donet je ZIP i tu je vraćena žalba kao isključivi pravni lek.

- Zatim 2011. godine se donosi ZIO.Ono što je najbitnije, to je uvođenje izvršitelja, sada javnih izvršitelja. To je veoma značajno jer se postupak decentralizuje i sud, koji je oduvek imao monopol u postupku izvršenja u svim fazama, monopol gubi i javna ovlašćenja se prenose na izvršitelje. Oni koji se duže bave izvršnim postupkom, advokati koji su zastupali i prema ranijim propisima, znaju da je sud relativno brzo odlučivao i relativno brzo donosio odluke, ali sprovođenje izvršenja išlo je prilično loše. Sudovi nisu bili opremljeni, sudski izvršitelji nemaju profil obrazovanja i ostalo što je potrebno, a što imaju javni izvršitelji. Sada je pretežan deo sprovođenja prenesen u nadležnost javnih izvršitelja. Moje je mišljenje je da su rezultati koji su oni ostvarili pokazali da su osposobljeniji i da brže sprovode izvršenje nego sud. Postoje izuzeci, ali generalno je ubrzanje izvršenja nesporno – rekao je sudija Mladen Nikolić.

Prema njegovim rečima dobro je uređen odnos ostvarenja novčanog potraživanja prema ZIO, kao i prema Zakonu o hipoteci.

- Imali smo niz spornih i nerešenih pitanja i nije bilo lako naći odgovore ko ima prioritet, kako teče postupak, hoće li biti van suda, pred sudom, pred javnim izvršiteljem. Sada je to uređeno sa dve norme i one se odnose na situaciju kada je jedan izvršni poverilac i on ima pravo da bira, a kada izabere – onda je izabrao i drugi postupak ne može da se vodi. Druga je situacija kada više poverilaca pretenduje da se iz iste nepokretnosti namire i u kom postupku će se sprovoditi izvršenje je regulisano prema onom šta je prvo započeto. Treće dobro rešenje je dužnost davanja podataka o izvršnom dužniku, pre svega mislim na njegovu imovinu i to je zamena za postupak dobijanja izjave o imovini izvršnih dužnika koji se pokazao, kroz niz godina, kao neefikasan i koji je u ovom zakonu  napušten, te norme više nema – rekao je sudija Nikolić. 

Aleksandra Trešnjev je na početku izlaganja rekla da je nešto više od godinu dana primene zakona dovoljno da se ocene njegovi prvi efekti i problemi koji su se u praksi pojavili.

- Još u periodu javne rasprave bilo je jasno da ovaj zakon neće biti lak za primenu i te bojazni su se ispostavile kao opravdane i tačne. Kolege javni izvršitelji sećaju se turbulentnog perioda kada je na snagu stupio zakon, istovremeno sa njim i javnoizvršiteljska tarifa. Bilo je potrebno uskladiti procese rada u kancelariji, prilagoditi se potpuno novom postupku, izrazito birokratizovanom u odnosu na prethodni postupak i istovremeno razrešiti prve dileme koje su se javile u praksi i primeni zakona i javnoizvršiteljske tarife. Ono što je bio hroničan problem, i u periodu primene prethodnog zakona, ali nažalost, i u periodu primene aktuelnog zakona, je  neujednačena sudska praksa i samim sudijama, a još više stvara probleme u radu praktičara, javnim izvršiteljima, advokatima i svim učesnicima u izvršnom postupku. Novina koju svakako pozdravljamo je sprovođenje izvršenja u nadležnosti javnih izvršitelja, jer to je ono za šta se ova profesija zalagala i što je bilo prirodno ishodište pet godina nakon uvođenja ove profesije – rekla je Trešnjev.

Izvršiteljka Aleksandra Trešnjev ukazala je na oblasti koje su sporne u radu javnih izvršitelja od strane stručnih tela koja su detektovala te probleme. 

- Kontrola rada javnih izvršitelja je postavljena izrazito široko i to je očekivano i logično ukoliko se ima širina nadležnosti koja im je poverena sa jedne strane, a sa druge strane – brojnost i karakter ovlašćenja. Zakonodavac je odredio da se kontrola nad pravilnošću rada javnih izvršitelja obavlja od strane upravnih organa i sudova. Kontrolu vrši Ministarstvo pravde, na osnovu službene dužnosti, pritužbi stranaka, učesnika u postupku, čak i drugog javnog izvršitelja, kao i na zahtev predsednika suda. A Komori javnih izvršitelja je ostao uži opseg delovanja, s obzirom na to da Komora nadzor ne može da vrši po službenoj dužnosti, već samo po pritužbi učesnika u postupku – rekla je Aleksandra Trešnjev.  

Dr Mihajlo Živković govorio je iz ugla poverilaca o ZIO. On se osvrnuo na dobra rešenja zakona u odnosu na prethodni.

- Prvi i najznačajniji je problem sa zakupom nepokretnosti, gde je uvek sporno pitanje otuđenje zakupljene stvari. Tu je ozbiljan sukob između prava zakupca i nekoga ko kupuje nepokretnost. Taj sukob je kulminirao i odredbom Zakona o obligacionim odnosima (ZOO) koji razdvaja dve mogućnosti. Jedna je ukoliko je došlo do prodaje nepokretnosti posle predaje zakupcu nepokretnosti u posed i u tom slučaju ZOO daje apsolutnu podršku zakupcu i kupac stupa u prava i obaveze zakupodavca. Sa druge strane ukoliko nije došlo do predaje nepokretnosti u posed zakupcu, onda ZOO ceni savesnost kupca, gleda da li je kupac imao informaciju ili je morao znati da postoji zakup nepokretnosti i u tom smislu pravi razliku da li zakup ostaje ili ne ostaje. Ujedno ZOO ima drugačije dejstvo s obzirom da tu nema klasičnog kupca. Imate kupca nepokretnosti kasnije kod prodaje, ali imate i izvršnog poverioca koji polaže neka prava. ZIO iz 2004. godine uvodi uslov da je predata nepokretnost u posed, dok zakon iz 2011. godine uvodi dodatni uslov a to je da je ugovor o zakupu zaključen pre donošenja rešenja o izvršenju. To je pravilo ogromne probleme u praksi, jer dođete do neke kasne faze postupka bez informacije da postoji zakup, pred procenu vrednosti je utvrđeno da ne postoji zakupac, ali neposredno pred prodaju dostavlja se ugovor o zakupu u kome se konstatuje da je zaključen pre donošenja ugovora o izvršenju i da je predata nepokretnost u posed. Tada ste imali situaciju da neke nepokretnosti postanu stvari van prometa s obzirom na to da su domišljati dužnici u saradnji sa drugim licima, koji su se predstavljali kao zakupci, često ugovarali zakupninu na deset godina, pa se gubila ekonomska svrha kod kupca da kupi tu nepokretnost ako neće moći da je koristi, jer zakup ostaje. U tom smislu zakon iz 2016. godine menja pravilo i predviđa da prodajom nepokretnosti ne prestaje zakup, ako je ugovor o zakupu upisan u katastar nepokretnosti pre najstarijeg založnog prava na nepokretnost ili najstarijeg rešenja o izvršenju – rekao je dr Živković. 

">
Brža i efikasnija naplata

Aleksandar Nikolić, javni izvršitelj, učesnik tribine, izjavio je da su panelisti dali izuzetan doprinos vrlo kvalitetnoj diskusiji. 

- Na sve što je ukazano na ovom panelu, a tiče se primene novog Zakona o izvršenju i obezbeđenju, je bilo na mestu i vrlo smisleno iz razloga što smo primetili velike probleme u primeni tog zakona. Doneo je izvesna poboljšanja, ali je u mnogome usporio postupak; poprilično je produžio rokove izvršenja. Panelisti su to jako dobro primetili i smatram da će sigurno razmišljanja zakonodavca ići u smeru da se zakon u tom delu poboljša zato što će stručna javnost i glavni konzumenti ovog zakona ukazati na probleme koji postoje. 

Marijana Filipović, iz VIP Mobile DOO, rekla je da je u odnosu na prethodni Zakon o izvršenju i obezbeđenju sadašnji ubrzao naplatu i učinio je efikasnijom. 

- Kao pružaoci telekomunikacionih usluga svrstani smo u grupu komunalnih i srodnih delatnosti što nas je obavezalo da predloge za izvršenje podnosimo isključivo preko javnih izvršitelja. U poređenju sa ranijim iskustvom, sa sudom, i sada sa javnim izvršiteljima, možemo reći da je novi zakon ubrzao postupak izvršenja i da je efikasniji. Ono što stvara donekle probleme su troškovi koji su veći u odnosu na sudski postupak. Ranije je bila precizirana tarifa i unapred su mogli da se planiraju troškovi. Dok je preko javnih izvršitelja skala postavljena široko i problem je to što različiti izvršitelji za isti iznos dugovanja traže predujam različitih troškova; ne postoji mogućnost projekcije troškova. Takođe, saradnja sa javnim izvršiteljima je zadovoljavajuća i otvorenija nego sa sudom, ali je problem što izvršitelji često stavljaju kao alternativu prinudnu naplatu svojih troškova.

Kroz intimne razgovore sa sudijama, advokatima, pravnicima praktičarima, duboko smo zaronili u profesiju

Aktuelnosti i gorući problemi u sferi prava i društva uopšte.

Izveštavanje sa lica mesta, delić atmosphere sa stručnih savetovanja i drugih skupova u okviru pravne delatnosti

Osvrti i stručne kritike u domenu kulture i umetnosti

Eminentni stručnjaci vode Vas kroz pravne teme

Kratka forma u kojoj dva sagovornika nezavisno odgovaraju na ista pitanja, svako iz svog ugla

Svojevrsni rečnik pravnih termina

Problemi i moguća rešenja za smanjenje negativne međunacionalne tolerancije u praksi iz ugla pravnika praktičara

Besplatno!

U mogućnosti ste da potpuno besplatno, na Vašu kućnu adresu, primate naredne brojeve časopisa „Kolega“. Ukoliko pak želite da prestanete da primate naš časopis, obratite nam se putem adrese elektronske pošte.

Ukoliko se prijavite, na Vašu adresu će svaka tri meseca, stići bilten Kolega koji će Vas uputiti u aktuelnosti iz Vaše struke.