Skip to main content
Knjiga sudije Tamare Trajković u izdanju „Lyceum iuris“

Analiza sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv Srbije

Sagovornici

Tamara Trajković

Sudija osnovnog suda
Osnovni sud u Subotici

Tamara Trajković, sudija Osnovnog suda u Subotici, objavila je u izdanju „Lyceum iuris“ knjigu „Analiza sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv Srbije“.

Autorka je sudija za radne sporove i parnicu, dugo godina je radila je izvršenja, a njena prva knjiga je priručnik za sudije, ali i širu javnost, koju je želela da upozna sa principima koje je postavio Evropski sud za ljudska prava u Strazburu i presudama koje su donete protiv Srbije. 

Na ideju da napiše prvu knjigu ove vrste sudija Tamara Trajković je došla nakon posete engleskim sudovima.

- Učestvovali smo u programu „British Council – a“ i tom prilikom sam bila u poseti engleskih sudova u Londonu. Između ostalog, obišli smo i „AIRE Centre“, udruženje koje se bavi zastupanjem i pomaganjem građanima u njihovim sporovima pred Evropaskim sudom za ljudska prava u Strazburu. U njihovom međunarodnom timu su  stručnjaci iz Srbije koji pomažu našim građanima u sporovima. Tom prilikom su nas detaljno upoznali sa tim šta rade, a imajući u vidu da su u Srbiji veoma aktuelne presude suda u Strazburu donete protiv Republike Srbije, u smislu usklađivanja našeg pravosudnog sistema sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i sudskom praksom suda u Strazburu, njihova iskustva su bila veoma dragocena za nas. Tako sam rešila da uz pomoć materijala koji smo od njih dobili napišem priručnik, uglavnom za sudije koji postupaju u sporovima, predstavnike sudske vlasti naše države, iako praksa Evropskog suda ukazuje i na nedostatke i u pretkrivičnom postupku, dakle u delu rada policije, tužilaštva ili organa uprave, te ukazuje da u našem zakonodavstvu ima dosta nedostataka, kao i u postupanju državnih organa prema pojedinačnim pravima i građanima. To moramo otkloniti da bismo ušli u Evropsku uniju jednoga dana – kaže Tamara Trajković. 

Prema njenim rečima u Srbiji se mora urediti poglavlje koje se zove vladavima prava u  pristupnim pregovorima, dakle, „moramo se pridržavati principa koje je postavio Evropski sud za ljudska prava u Strazburu kao standarde u postupanju  pravosudnih organa“. Sudija Trajković je izdvojila presude koje su donete protiv Srbije i po pretstavkama naših građana, grupisala ih je prema povredama Evropske konvencije, odnosno, istakla je svaki član konvencije koji je povređen ili kada neko tvrdi da je povređen, i odluku povodom takve tvrdnje je prepričala,  kao i tok postupka, sam događaj koji se desio pred našim organima. 

- Zapravo što bi mi sudije rekli, pojasnila sam činjenično stanje kako bi sudijama bilo jasno šta je pogrešio neko ko je vodio taj postupak i da bi to izbegli u budućnosti, jer obično analize tih presuda u Strazburu, kako sam ja to shvatila, nama budu dosta teške jer niko ne kaže o čemu se radilo u tom postupku koji se razmatra pred sudom u Strazburu. Samo kažu da je „to i to“ bila povreda, ali mi ne znamo šta je neko uradio pogrešno u tom postupku. Na taj način sam želela da to približim sudijama, a mislim da je dovoljno jasno i čitko napisano da ne mora neko biti sudija da bi shvatio u čemui je greška. Zato se nadam da će knjiga naići na dobar odziv, kako stručne, tako i šire javnosti – kaže Tamara Trajković za „Kolegu“.  

Knjiga je urađena zaključeno sa sudskom praksom Strazbura do 2016. godine, ali se već može zaključiti da je Evropski sud uočio sve slabe strane našeg sistema, kaže sudija, i da oni sada praktično u skraćenom postupku razvrstavaju istovrsne sporove i utvrđuju povrede, jer već znaju koje su slabe strane našeg pravosuđa. 

- Pre svega se radi o efikasnosti izvršnog postupka, kao i o neosnovanom određivanju i produženju pritvora. To je nešto što najviše škripi u pravosudnom sistemu Srbije. Do dugog trajanja sudskog postupka dolazi zbog dugog trajanja izvršenja s obzirom da Evropski sud izvršni postupak smatra nastavkom parničkog postupka, pa računa ukupnu dužinu trajanja postupka. Nekada se desi da stranka dobije brzo presudu pred našim sudom, ali ne može da naplati svoje potraživanje deset godina i više. Evropski sud za ljudksa prava to smatra prekoračenjem suđenja u razumnom roku – objašnjava autorka.  

Dodaje da je sud uočio da je najčešća povreda prava i povreda prava na mirno uživanje imovine, s obzirom da se smatra da je presuda kojom je utvrđeno neko potraživanje sastavni deo nečije imovine. 

- Prema tome, ako neko nije uspeo da ostvari svoje potraživanje po presudi, smatra se da mu je povređeno pravo na mirno uživanje imovine. Sve naše zakonadavne intervencije su i usmerene u tom pravcu da se ubrza izvršni postupak, da se ubrza pravosuđe, u smislu sugestija Evropskog suda, ali za sada još uvek nije sve rešeno onako kako to ukazuje Evropski sud. Poseban problem su društvena preduzeća koja su u takozvanom postupku restruktuiranja. Mnogi poverioci tih preduzeća nisu uspeli da naplate svoja potraživanja zato što je država odredila da se subjekat privatizacije nalazi u postupku restruktuiranja. Sud u Strazburu ukazuje da je to potpuno nepravilno. Shodno tome, donet je i stav ovog suda i zaista Srbija se trudi da ispravi nedostatke koje je Evropski sud uočio, ali mislim da još uvek ima dosta da se radi. Knjiga će i u tom smislu biti od pomoći.

Najveću pomoć dok je pisala knjigu „Analiza sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u predmetima protiv Srbije“, sudija Trajković je imala u materijalu „AIRE Centra“, jer je  to udruženje već izvršilo kategorizaciju povreda. Konsultovala je i Vanju Rodić, nekadašnju predstavnicu Vlade Srbije pred Evropskim sudom za ljudska prava i savetnicu u VKS-u. U svakoj presudi je sažela činjenično stanje da bi bilo jasnije šta se dešavalo tokom postupka u Srbiji. Na knjizi je radila oko godinu ipo dana, pre svega zbog toga što su presude Evropskog suda vrlo detaljne. 

- Evropski sud za ljudska prava u Strazburu detaljno prouči pravni propis koji smo mi primenili, počev od Ustava. Idu od najkrupnijeg pravnog akta koji reguiliše tu materiju do poslednje uredbe. Vrlo su detaljni, presude su obimne i sa zaista dobrim obrazloženjima. Zauzmu svoj stav, daju dobro obrazloženje zašto je nešto povreda, a zašto nije. Mnogo je više presuda u kojima je utvrđena povreda, ali postoje i presude u kojima je utvrđeno da Srbija nije povredila pravo garantovano konvencijom. Mislim da su i to dobri primeri čega se treba pridržavati u radu i u knjizi je posebno naglašeno da je neko dobro uradio postupak. 

Sudija Tamara Trajković ističe da u Srbiji postoji potreba za širim obrazovanjem, uslovno rečeno, u pogledu prakse Evropskog suda za ljudska prava. Mnogima ta praksa nije dostupna ili im nije predočena na pravi način kako bi mogli da se pridržavaju principa koji su tamo postavljeni. 

- U planu  je da se organizuju okrugli stolovi na tu temu kako bi što veći broj ljudi, sudija, advokata i građana, bio upoznat sa načinom na koji fukncioniše Evropski sud za ljudska prava, šta su njihova prava koja su garantovana Evropskom konvencijom, kako da dođu do te zaštite ako smatraju da im je neko pravo povređeno, što je po meni apsolutno neophodno. Mnogo stranaka smatra da je Strazbur najviša instanca i kada su nezadovoljni presudom Vrhovnog suda kažu da će ići do Strazbura, ali to nije to. Strazbur služi da ukaže državi koja je je vodila spostupke da li je povredila ili nije povredila nečije pravo koje je garantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Voleli bismo da uključlimo u to i institucije – poručuje sudija Tamara Trajković. 

Kroz intimne razgovore sa sudijama, advokatima, pravnicima praktičarima, duboko smo zaronili u profesiju

Aktuelnosti i gorući problemi u sferi prava i društva uopšte.

Izveštavanje sa lica mesta, delić atmosphere sa stručnih savetovanja i drugih skupova u okviru pravne delatnosti

Osvrti i stručne kritike u domenu kulture i umetnosti

Eminentni stručnjaci vode Vas kroz pravne teme

Kratka forma u kojoj dva sagovornika nezavisno odgovaraju na ista pitanja, svako iz svog ugla

Svojevrsni rečnik pravnih termina

Problemi i moguća rešenja za smanjenje negativne međunacionalne tolerancije u praksi iz ugla pravnika praktičara

Besplatno!

U mogućnosti ste da potpuno besplatno, na Vašu kućnu adresu, primate naredne brojeve časopisa „Kolega“. Ukoliko pak želite da prestanete da primate naš časopis, obratite nam se putem adrese elektronske pošte.

Ukoliko se prijavite, na Vašu adresu će svaka tri meseca, stići bilten Kolega koji će Vas uputiti u aktuelnosti iz Vaše struke.