Skip to main content
Ponovo blista jedna od najvećih sinagoga u Evropi

Subotičani uskoro otvaraju vrata bisera secesije

Sinagoga u Subotici, jedna od najvećih Sinagoga u Evropi, zablistala je u punom sjaju posle 40 godina pokušaja da bude spašena od propadanja. 

Restauracija najlepšeg sakralnog objekta u Subotici je završena i njegova unutrašnjojst je identična izgledu kakav se decenijama mogao videti jedino na starim i požutelim fotografijama. 

Fasade i unutrašnjost dobile su identičan sjaj i lepotu kao 1902. godine kada je Sinagoga u Subotici izgrađena u stilu secesije po projektu Dežea Jakaba i Marcela Komora. 

U mnogim monografijama opisana je kao „izuzetna građevina koju od ostalih sinagoga u Evropi razlikuje organizacija prostora jer ima osam kružno postavljenih čeličnih stubova. Originalna je po dizajnu, konstrukciji i obliku, a od 1974. godine je spomenik kulture od posebnog značaja u Srbiji i bila je na listi najugroženijih spomenika kulture u svetu. Centralna kupola je visoka 40 metara, u prizemlju ima 850 i na galeriji 550 mesta. Od svih sinagoga u Evropi jedino je budimpeštanska veća. 

Grad, pokrajina, republika, donatori i organizacije su tek 2012. godine ozbiljno shvatili problem propadanja velelepnog objekta i počeli su radovi na rekonstrukciji fasade, a za obnovu unutrašnjosti 1,6 miliona evra obezbedila je Vlada Mađarske. Donacijom je obuhvaćeno i uređenje dvorišta, odnosno, podizanje originalne ograde do susednih objekata i postavljanje mobilijara i dekorativne rasvete.

- Svi građevinski radovi su završeni. Očekujemo da ćemo Sinagogu svečano otvoriti između 1. i 15. marta. Vrlo brzo ćemo usaglasiti datum. Osećam ogromno olakšanje. Bilo je iscrpljujuće to dugo vreme do spoznaje da će Sinagoga zaista biti uređena. Bilo je neizvesno, ali je očigledno da su mnogi uvideli da je to biser grada Subotice i da obnova nije stvar samo jevrejske zajednice – kaže Robert Sabadoš, predsednik Saveza jevrejskih opština Srbije.

Prema njegovim rečima skela na spoljašnjoj strani je postavljena zbog pokrivanja kupole i radovi će biti gotovi brzo, u zavisnosti od vremenskih prilika.  

- U izvođenju radova učestvovali su naši i mađarski stručnjaci i građevinci. Zaista smo prezadovoljni krajnjim rezultatom jer je to upravo ono o čemu smo decenijama sanjali – kaže Sabadoš.

Nova Sinagoga ima podno grejanje, a vitraže, čuvena dela Mikše Rota, obnovila je porodica Stanišić iz Sombora, dok su staklene delove vrata i prolaza bili povereni lokalnim majstorima, Jožefu Kovaču i Rudolfu Mesarošu. 

- Nakon što je izgrađena u nju je za velike praznike narednih godina dolazilo oko 4.000 ljudi. Ulazili su oni koji su kupili mesto, a to je 1.400 Jevreja. Gore su bili žene i deca, a dole muškarci. Tako je bilo svake nedelje za Šabat. Ostali su bili u dvorištu i ulazili su unutra, sve je vrvelo i bilo puno života. Kada su subotički Jevreji deportovani u logore smrti, u vreme Drugog svetskog rata, počelo je njeno propadanje – priča Robert Sabadoš.  

Planirano je da obnovljena Sinagoga bude mesto kulturnih događaja. Posećivaće je turisti i Jevrejska opština će organizovati susrete povodom praznika i molitvi. Njome će upravljati grad, Jevrejska opština i Nacionalni savet Mađara, a kao prvorazredna kulturno – turistička atrakcija imaće stalnu izložbenu postavku. 

- U Subotici ima samo 250 Jevreja, ali nam je svima važno da sačuvamo Sinagogu jer je ona uspomena na ljude koji su je sagradili i postala je simbol grada. Konačno smo je  vratili Subotičanima – zaključuje Robert Sabadoš.

Kroz intimne razgovore sa sudijama, advokatima, pravnicima praktičarima, duboko smo zaronili u profesiju

Aktuelnosti i gorući problemi u sferi prava i društva uopšte.

Izveštavanje sa lica mesta, delić atmosphere sa stručnih savetovanja i drugih skupova u okviru pravne delatnosti

Osvrti i stručne kritike u domenu kulture i umetnosti

Eminentni stručnjaci vode Vas kroz pravne teme

Kratka forma u kojoj dva sagovornika nezavisno odgovaraju na ista pitanja, svako iz svog ugla

Svojevrsni rečnik pravnih termina

Problemi i moguća rešenja za smanjenje negativne međunacionalne tolerancije u praksi iz ugla pravnika praktičara

Besplatno!

U mogućnosti ste da potpuno besplatno, na Vašu kućnu adresu, primate naredne brojeve časopisa „Kolega“. Ukoliko pak želite da prestanete da primate naš časopis, obratite nam se putem adrese elektronske pošte.

Ukoliko se prijavite, na Vašu adresu će svaka tri meseca, stići bilten Kolega koji će Vas uputiti u aktuelnosti iz Vaše struke.